Ove godine stižu nam iz dubine svemira dva kometa. Najprije sredinom ožujka komet C/2011 L4 (PanSTARRS) , a krajem studenog po predviđanjima spektakularni C/2012 S1 (ISON). Preliminarna orbita pokazuje kako će se komet PanSTARRS približiti 50.000.000 km od Sunca (na približnoj udaljenosti kao Merkur) i neće predstavljati nikakvu opasnost za Zemlju. Kometi se obično nazivaju po njihovim pronalazačima, ali u ovom slučaju komet je nazvan po teleskopu jer je u otkrivanje bila uključena velika momčad. U otkrivanju su sudjelovali brojni znanstvenici, astronomi, matematičari i astro-fizičari. Komet C/2011 L4 (PanSTARRS) najvjerojatnije je nastao u dalekom vanjskom dijelu Sunčevog sustava, u području Oortovog oblaka. Oortov oblak je ogroman sferni oblak kometskih jezgri koji čini granicu Sunčevog sustava. Ova je ljuska najgušća na udaljenostima od oko 50 000 astronomskih jedinica, a preteže se i do 200 000 AJ daleko u svemir. Oortov oblak je vrlo rijedak, pa su kometi u prosjeku međusobno udaljeni na desetke milijuna kilometara. Ovakvi kometi nude astronomima rijetku priliku pogledati netaknuti materijal preostalo od ranog formiranja Sunčevog sustava. PanSTARS teleskop ima promjer zrcala od 1,8 metra i najveći digitalni fotoaparat na svijetu (1,4 milijarde piksela). Svaka slika je gotovo tri gigabajta veličine, a kamera ima sliku otprilike svakih 45 sekundi. Svaku noć teleskopom se slika više od 1000 kvadratnih stupnjeva na noćnom nebu. U tjednu nakon svog najbližeg prolaza kraj Sunca, glava kometa će biti smještena manje od 6 stupnjeva iznad horizonta u kasnom sumraku. Pretpostavlja se kako bi njezin sjaj mogao dostići sjaj najsjajnijih zvijezda na nebu te bi lako bila uočljiva golim okom. Krajem studenog 2013. ususret Suncu dolazi C/2012 S1 (ISON). Ovaj je komet otkrio ruski tim znanstvenika u okviru International Scientific Optical Network (ISON). S obzirom će taj komet proći na samo dva milijuna kilometara od Sunca, moguće je da se prilikom približavanja ras
15. srpnja 2012. godine događati će se okultacija Jupitera i Mjeseca. To znači da će, gledano sa Zemlje, Mjesec sakriti Jupiter. Jupiter će ući u Mjesečevu sjenu oko 03:45 sati i biti sakriven iza Mjeseca do 04:10 sati. Ovaj fenomen najbolje je promatrati teleskopom, pri čemu će se vidjeti i okultacija Jupiterovih satelita, koji će zajedno s Jupiterom prividno proći iza Mjeseca.
Prividni prolaz planeta preko sunčevoga diska (ili tzv. tranzit) relativno je rijetka pojava. Sa Zemlje je moguće opažati tranzite Merkura i Venere. Prosječno se u jednom stoljeću dogodi 13 tranzita Merkura, dok su Venerini mnogo rjeđi. Tako će 6. lipnja ove godine tranzit Venere biti samo djelomično vidljiv i to u ranim jutarnjim satima pri izlasku Sunca. Ovu nesvakidašnju pojavu možete pratiti s nama uz pomoć naših teleskopa i primjerenu zaštitu. Neposredno opažanje Sunca može biti vrlo opasno jer je Sunce vrlo snažan izvor svjetlosnog i toplotnog zračenja koje u trenutku može dovesti do nepovratnoga oštećenja vida. Stoga se ne smije gledati neposredno u Sunce, a pogotovo ne kroz optičke instrumente bez odgovarajućih zaštitnih filtara.
Pozivamo vas na Rampadu u nediju 21. travnja od 19 sati da zajedno s nama obilježimo svijetski dan Uličnih astronoma. Ova manifestacija se radi u čast Johna Dobsona u koju su se uključile mnoge udruge i pojedinci iz cijelog svijeta tako što iznesu svoje teleskope na ulice i trgove svojih gradova i svemir učine dostupnijim svim građanima.
Predavanje o otkrićima u Sunčevu sustavu, uz fotografije svemirskog teleskopa Hubble i svemirskih letjelica održaat će u ponedjeljak u Domu kulture Liburna 20 sati Ante Radonić voditelj planetarija tehničkog muzeja u Zagrebu u organizaciji AUK
Pozivamo vas na zapadnu rivu Korčule s početkom u 19 sati na druženje i obilježavanje noći Uličnih astronoma. Postavit će mo naše teleskope i prikazati vam što se vidi na nebu.
